Čekajući Houdinija – Put naprijed za odnose BiH i EU

Bosni i Hercegovini je do sada u EU integracijama bilo potrebno više vremena nego bilo kojoj drugoj državi Balkana. BiH još uvijek nije predala aplikaciju za članstvo, a probila je sve rekorde kada je u pitanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Pregovori o SSP-u sa EU krenuli su još u novembru 2005. A sporazum, osam godina kasnije, još uvijek nije stupio na snagu.

U najnovijem izvještaju Evropske incijative za stabilnost (ESI), “Houdini u BiH – Kako otključati process EU integracija”, ESI ukazuje na konkretne posljedice zastoja. U desetljeću nakon 2003. tri zemlje koje su ostvarile najgori napredak u pristupanju EU, Kosovo, Albanija i BiH, su ujedno i tri zemlje Zapadnog Balkana koje su ostvarile najgori ekonomski napredak, bilo da se radi o ekonomskom rastu po glavi stanovnika, rastu izvoza ili broju zaposlenih. Biti najsporiji dolazi sa cijenom, a ta cijena se plaća prosperitetetom.

Sve to čini prevazilaženje trenutnog zastoja u BiH još hitnijim. Uzrok i bh. muke oko SSP-a i njenog oklijevanja u predaji aplikacije za članstvo u EU je samo jedan: neuspjeh političkih vođa da se dogovore o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. U proteklih 46 mjeseci sigurno nije nedostajalo pokušaja da se ispregovara rješenje. Više od 50 prijedloga je razrađeno, a o istim se raspravljalo tokom više od 130 sastanaka. Samim tim nedostatk pokušaja nije razlog što se bh. političari nisu dogovorili.

U idealnoj situaciji, vođe najvažnijih političkih stranaka iz oba entiteta će se što prije dogovoriti o potpunoj provedbi presude u slučaju Sejdić i Finci. Ali ako se ne mogu dogovoriti o svemu sada, onda se trebaju barem dogovoriti o reformi Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Sud za ljudska prava presudu u slučaju Sejdić i Finci, u dijelu o Domu naroda BiH, zasniva na Konvenciji o ljudskim pravima i njenom prvom protokolu, a koji su na snazi u svim zemljama članicama EU. Samim tim ima smisla da fokus Evropske unije bude na promjeni Ustava BiH u dijelu koji se odnosi na Dom naroda. U dijelu o Predsjedništvu BiH, Evrospki sud svoju presudu bazira na protokolu 12, koji je na snazi u samo 8 od 28 zemalja članica EU. Samim tim politički je teže opravdati blokiranje BiH od stane EU u ovom dijelu.

Naš izvještaj nudi izlaz iz trenutnog zastoja. Bh. političke stranke trebaju potvrditi svoju volju za implementaciju presude Suda za ljudska prava. Treba da priznaju kako im za postizanje dogovora o Predsjedništvu BiH treba više vremena i treba odmah da se dogovore o rješenje za Dom naroda. EU treba da prihvati promjene vezane za Dom naroda kao ‘kredibilan napor’ dovoljan za pokretanje procesa pridruživanja EU, te nastavi da inzistira na potrebi ispunjavanja preostalih obaveza do punopravnog članstva BiH u EU.

U takvom razvoju događaja Predsjedništvo BiH bi trebalo da pošalje pismo Vijeću Evropske unije i podnese zahtjev za članstvo u EU. Ovo bi bilo dobro i
za BiH i za EU jer bi omogućilo jednoj od najsiromašnijih zemalja na Balkanu da odbaci okove koji je predugo usporavaju i zaustavljaju.

Full report here (in English: Houdini in Bosnia – How to unlock the EU accession process (17 October 2013)

 

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.